Pitanja i odgovori

Prema Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine, društveno poduzetništvo definira se kao poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit, odnosno višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine utvrđuje više kriterija za prepoznavanje društvenih poduzetnika. Među njima se ističe kriterij po kojem su društveni poduzetnici oni koji u svojem poslovanju ostvaruju ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja, te čija djelatnost, uključujući i umjetničku, ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unaprjeđenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini. Utoliko, društveni poduzetnik / društvena poduzetnica prati i vrednuje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj svoje djelatnosti, te u skladu s time planira buduće poslovanje. Od društvenih se poduzeća očekuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja, kao i demokratski način odlučivanja. To znači kako odlučivanje u takvom subjektu ne bi trebalo biti isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već treba obuhvatiti radnike, članove organizacije, korisnike ili potrošače, te suradničke organizacije. Društveno poduzetništvo za cilj nema stvaranje profita već ispunjenje društvene zadaće koju postavlja kao svoju misiju, te počiva na konceptima solidarnosti i društvene pravednosti. Upravo stoga, društveno poduzeće, uz sve gore navedeno, definira i činjenica minimalnog ulaganja u vrijednosti 75% godišnje dobiti, odnosno viška prihoda, u razvoj ciljeva poslovanja ili djelovanja. Od društvenog poduzeća očekuje se financijski održivo poslovanje, te se kao jedan od kriterija u Strategiji navodi kako je potrebno da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje ovakav subjekt 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti.

Društvena i socijalna ekonomija se u literaturi na hrvatskom jeziku koriste kao istoznačnice, a istoznačnice su i socijalno i društveno poduzetništvo. Uvriježeni termini ipak su „društveno poduzetništvo“ i „društvena ekonomija“. Kao što ne postoji univerzalno prihvaćena definicija društvenog poduzetništva, tako ne postoji ni jedinstvena definicija društvene ekonomije. Dr. sc. Dražen Šimleša (Institut Ivo Pilar, udruga ZMAG) društvenu ekonomiju definira kao onu koja širi solidarnost u društvu, u kojoj se profit ostvaruje u skladu s društvenom misijom i nikada nije samom sebi svrha, gdje se značajan dio profita reinvestira ili ulaže u zajednicu i društvo, a upravljanje i donošenje odluka bazira se na visokim demokratskim standardima uz uključivanje svih onih na koje se djelovanje odnosi. Često nailazimo i na pojam društvene i solidarne ekonomije pri čemu solidarna ekonomija ide korak dalje od društvene, a prema dr. sc. Draženu Šimlešu ona zagovara transformativne promjene korištenjem ekonomije, a to se među ostalim odnosi i na širenje prostora slobode na radnom mjestu, u lokalnoj zajednici i u društvu. (Izvor: https://www.zmag.hr/hr/novosti/sto-je-to-drustvena-i-solidarna-ekonomija-i-zasto-je-vazna-za-nasu-buducnost.html )

Ne postoji. Društveno poduzetništvo definirano je Strategijom za razvoj društvenog poduzetništva 2015. – 2020.

Svrha ovog projekta dvojaka je – uspostaviti model društvenog poduzetništva udruga, te ojačati svijest građana i građanki o društvenom poduzetništvu kao generatoru održivog razvoja zajednice. Iako su u primarnom fokusu udruge, projekt će uključiti i društvene poduzetnike u privatnom sektoru.

Bit će uspostavljena neformalna mreža društvenih poduzetnika i poduzetnica kao virtualno mjesto razmjene znanja i iskustva među postojećim društvenim poduzetnicima u RH, te mjesto podrške i savjetovanja zainteresiranima za postajanje društvenim poduzetnikom ili poduzetnicom. Društvene poduzetnike okupit će oko web stranice s ponudom isključivo proizvoda društvenih poduzeća. Biti će organizirana konferencija na temu društvenog poduzetništva, te održan sajam društvenih poduzetnika.

Društvena poduzeća, bez obzira na pravni oblik, a to uključuje i udruge i zadruge, mogu se besplatno registrirati i prezentirati svoje proizvode i usluge na ovoj web stranici. S obzirom da je u sklopu projekta planirana kampanja kojom će se promovirati ova web stanica, mogu na taj način ostvariti veću vidljivost u javnom prostoru. Također mogu sudjelovati u radu neformalne mreže društvenih poduzetnika koja je zamišljena kao virtualno mjesto razmjene znanja i iskustva među postojećim društvenim poduzetnicima u RH, te mjesto podrške i savjetovanja zainteresiranima za postajanje društvenim poduzetnikom.

Udruge koje žele započeti bavljenje gospodarskom djelatnošću, savjet i potporu u ovom procesu mogu zatražiti u udruzi „Eko-Zadar“ prijavom na e-mail desk@ekozadar.hr , telefon 023/300 120, 023/300 119, te na adresi ureda u Ulici Špire Brusine 12 u Zadru. Kao i ostali društveni poduzetnici, i udruge imaju mogućnost besplatno se registrirati i prezentirati svoje proizvode i usluge na ovoj web stranici, te sudjelovati u radu neformalne mreže društvenih poduzetnika koja je zamišljena kao virtualno mjesto razmjene znanja i iskustva među postojećim društvenim poduzetnicima u RH, te mjesto podrške i savjetovanja zainteresiranima za postajanje društvenim poduzetnikom.

Zakon o udrugama dopušta udrugama bavljenje gospodarskim djelatnostima ako su to propisale u svojem statutu, pri čemu su obvezne te djelatnosti obavljati sukladno propisima koji se na njih odnose. Udruga s obavljanjem gospodarske djelatnosti smije započeti tek nakon što je nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, odobrilo njezin statut u kojem je definirano bavljenje gospodarskim djelatnostima. Nadležno upravno tijelo će rješenje kojim odobrava statut udruge dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. Udruga je obvezna izvršiti upis u Registar poreznih obveznika kojeg vodi Porezna uprava, a zahtjev se podnosi u pisarnici najkasnije u roku od 8 dana od dana početka obavljanja gospodarske djelatnosti. Zakonom o porezu na dobit propisano je, naime, da su udruge koje obavljaju gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu dužne upisati se u ovaj registar. Udruge koje žele započeti bavljenje gospodarskom djelatnošću savjet i potporu u ovom procesu mogu zatražiti u udruzi „Eko-Zadar“ prijavom na e-mail desk@ekozadar.hr , telefon 023/300 120, 023/300 119, te na adresi ureda u Ulici Špire Brusine 12 u Zadru. Udruga, osim toga, može osnovati trgovačko društvo ili jednostvano trgovačko društvo koje će poslovati po načelima društvenog poduzetništva.

Udruga koja želi postati društvenim poduzetnikom prvo treba registrirati gospodarsku djelatnost. Kako to učiniti opisano je pod odgovorom na pitanje „Što treba napraviti udruga koja se želi baviti gospodarskom djelatnošću?“. Udruga po svojoj prirodi ispunjava kriterij iz Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine koji se odnosi na demokratičnost odlučivanja s obzirom na to da svi njezini redovni članovi čine Skupštinu, kao i onaj koji se odnosi na ulaganje viška prihoda u razvoj ciljeva poslovanja ili djelovanja s obzirom da višak prihoda nad rashodima udruzi drukčije i nije dopušteno uložiti. Ostali kriteriji opisani su pod odgovorom na pitanje „Tko je društveni poduzetnik / društvena poduzetnica?“. Udruga u svojem Statutu, kada se odluči na ovaj korak, navodi da gospodarsku djelatnost obavlja po načelima društvenog poduzetništva.

Niz koraka za osnivanje trgovačkog društva dostupan je na stranici https://gov.hr/hr/osnivanje-drustva/1358. Kada osnivači društva žele djelovati kao društveni poduzetnik, potrebno je poduzeti nekoliko dodatnih koraka. S obzirom na to da Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine nije primijenjena u zakonskim aktima, te u praksi nije normirano kako gospodarski subjekt, pa tako i trgovačko društvo, postaje društvenim poduzetnikom, u potrazi za odgovorom na ovo pitanje upućujemo na iskustva primjera dobre prakse. Ova iskustva objavljena su u newsletteru dostupnom na https://ekozadar.hr/newsletter-4-kako-trgovacko-drustvo-moze-postati-drustveni-poduzetnik/ U najkraćim crtama: potrebno je u društvenom ugovoru ili izjavi o osnivanju navesti da društvo djeluje kao društveni poduzetnik, te uvrstiti članke kojima se pokazuje djelovanje sukladno kriterijima iz Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Ovi kriteriji su ukratko opisani u odgovoru na pitanje „Tko je društveni poduzetnik / društvena poduzetnica?“.

Zadruga se osniva sukladno Zakonu o zadrugama koji je dostupan na stranici https://www.zakon.hr/z/458/Zakon-o-zadrugama. S obzirom na to da Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine nije primijenjena u zakonskim aktima, u potrazi za odgovorom na ovo pitanje upućujemo na iskustva primjera dobre prakse. Ova iskustva objavljena su u newsletteru dostupnom na https://ekozadar.hr/newsletter-5-kako-zadruge-mogu-postati-drustvena-poduzeca/. Najkraće kazano; u temeljnom dokumentu - Pravilima zadruge potrebno je definirati da će zadruga poslovati na način koji ispunjava kriterije koji definiraju društvenog poduzetnika sukladno Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Ovi kriteriji su ukratko opisani u odgovoru na pitanje „Tko je društveni poduzetnik / društvena poduzetnica?“.